Korištenjem tradicionalnih metoda prikupljanja podataka, poput analize strateške dokumentacije, brojanja prometa, snimanja prometnih tokova i anketiranja te analizom anonimiziranih skupova podataka, identificirat će se zone kojima dominiraju ekološki neprihvatljivi i energetski neučinkoviti oblici mobilnosti.  

Konkretno, u gradu Rijeci su se identificirali parovi izvorišno odredišnih zona u kojima je natprosječno visok udio korištenja osobnih automobila za svakodnevna putovanja. Potom su se, kroz detaljniju analizu tih parova identificirale potencijalne mjere iz domene urbane mobilnosti kojima se potaknuo prijelaz prema održivim oblicima putovanja između identificiranih zona, sredstvima kao što su željeznica, javni prijevoz autobusom, žičara, klasični ili električni bicikl i slično. Predložene mjere su prezentirane građanima i dionicima prometnog sustava koji su ih mogli ocijeniti, dati im prioritet i vrijedne povratne informacije. 

Po završetku projekta, Grad Rijeka je dobio novu stratešku podlogu za realizaciju mjera iz područja urbane mobilnosti koja može značajno unaprijediti prometni sustav grada i usmjeriti ga na korištenje održivih oblika mobilnosti. Rezultati analiza dostupni su i na portalu otvorenih podataka Grada Rijeke, a akademski dionici imaju mogućnost korištenja nove metodologije u Laboratoriju za znanost o podacima u prometu i logistici koji su zajedno oformili Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Ericsson Nikola Tesla.